OPTUŽENI:

Darko MRÐA, s nadimkom "Dado" ,od oca Milenka, roden je 28. juna 1967. u Zagrebu, Hrvatska. Odrastao je u Tukovima, u opcini Prijedor, Bosna i Hercegovina, gdje je radio u obližnjem rudniku u Omarskoj. Godine 1992., za vrijeme sukoba u Bosni i Hercegovini, bio je pripadnik jedne od specijalnih policijskih jedinica, takozvanog "interventnog voda", u službi vlasti bosanskih Srba u Prijedoru.

OPŠTI NAVODI

Dana 21. augusta 1992. u Bosni i Hercegovini je postojao oružani sukob.

Zlocini za koje okrivljuje ova optužnica bili su dio rasprostranjenog i sistematskog napada na civilno stanovništvo opcine Prijedor, prvenstveno Muslimane i Hrvate.

Darko MRÐA snosi individualnu krivicnu odgovornost na osnovu clana 7(1) Statuta Medunarodnog suda za zlocine iz clanova 3 i 5 Statuta Medunarodnog suda za koje se tereti u ovoj optužnici, koje je on planirao, poticao, naredio, pocinio, odnosno planiranje, pripremu ili izvršenje kojih je pomogao i podržao na neki drugi nacin.

Darko MRÐA je 21. augusta 1992. bio dužan da se pridržava zakona i obicaja koji ureduju vodenje oružanih sukoba, medu njima i Ženevskih konvencija iz 1949. i njihovih dopunskih protokola.

CINJENICE

U proljece 1992. godine, u sjeverozapadnoj Bosni, pa tako i u opcinama Prijedor i Skender Vakuf, izbio je oružani sukob. Oružane snage svrstane uz Srpsku demokratsku stranku (dalje u tekstu: SDS), koja je tu teritoriju htjela prikljuciti Jugoslaviji ili je zadržati u okviru nove nezavisne srpske države (Republike Srpske), napale su nesrpsko civilno stanovništvo i zapodjele borbu sa snagama koje su podržavale vladu u Sarajevu.

U okviru nastojanja da odvoje dio teritorije Bosne i Hercegovine, snage bosanskih Srba pod vodstvom SDS-a izvele su rasprostranjene i sistematske napade na civilno stanovništvo ove regije. Nesrpsko civilno stanovništvo bilo je zatocavano u razne objekte, ukljucujuci logore Omarska, Keraterm i Trnopolje u opcini Prijedor.

Dana 21. augusta 1992., grupi nesrpskih zarobljenika zatocenih u logoru Trnopolje receno je da ce biti "razmijenjeni" i odvezeni u Travnik, grad koji je tada bio u rukama snaga lojalnih vladi Bosne i Hercegovine. U logor su tog jutra stigli autobusi i mnogi su se zatvorenici ukrcali u njih.

Istog jutra, više stotina, a možda i više od hiljadu civila, muškaraca, žena i djece, okupilo se u selu Tukovi, takode u opcini Prijedor. I njima je receno da ce toga dana biti organiziran konvoj za Travnik. Darko MRÐA je bio u Tukovima za vrijeme ukrcavanja civila u konvoj i viden je kako izdaje naredenja drugim prisutnim policajcima.

Te dvije grupe vozila, iz Tukova i Trnopolja, spojile su se u jedan konvoj u mjestu Kozarcu i nastavile put Travnika. Konvoj su tokom cijelog putovanja pratili policajci odnosno vojnici, medu kojima je bio i Darko MRÐA.

Prošavši kroz Skender Vakuf, konvoj je vozio preko planine Vlašic u pravcu linije fronta. Na cesti kroz planinu, na jednom mjestu u šumovitom dijelu planine, konvoj se zaustavio. Ondje je bio i Darko MRÐA, zajedno sa još nekoliko muškaraca u uniformama. On je naredio da se vojno sposobni muškarci ne-Srbi odvoje u jednu grupu i ucestvovao u odvajanju. Ostatak konvoja, u kojem su bili uglavnom žene, djeca i starci, nastavio je put za Travnik.

Darko MRÐA i jedna grupa policajaca iz njegovog interventnog voda tim izdvojenim muškarcima ne-Srbima naredili su da udu u dva autobusa. Muškaraca je bilo mnogo više nego sjedala tako da su zarobljenici u autobusima bili natiskani do krajnjih granica raspoloživog prostora. Nakon krace vožnje, autobusi su se zaustavili na mjestu zvanom Koricanske Stijene, s okomitom liticom na jednoj i strmom stjenovitom padinom na drugoj strani ceste.

Zatvorenicima je naredeno da izadu iz autobusa pognute glave i da kleknu na rub strmine. Darko MRÐA je rekao:

"Ovdje cemo obaviti razmjenu, žive za žive, mrtve za mrtve ? ."

Policajci su zapucali u muškarce. Nekoliko ih je skocilo niza strminu ili su bili gurnuti prije nego su bili pogodeni te su preživjeli pad. Zatim su u manjim grupama izvedeni zatvorenici iz drugog autobusa, pa su i oni strijeljani na rubu strmine. Svjedoci procjenjuju da je u strijeljanju ili u padu život izgubilo više od dvije stotine muškaraca, iako je tacan broj mrtvih nepoznat. U "Dodatku A" nalazi se spisak sa 228 imena muškaraca za koje postoje informacije da su posljednji put videni u tom konvoju. Zna se da je strijeljanje odnosno pad preživjelo dvanaest muškaraca.

Ta policijska jedinica je bila pod komandom Darka MRÐE, on je planirao, organizirao, pomogao i podržao taj masakr i naredio ga, a sam je ustrijelio najmanje jednog zarobljenika.

IMENA LICA NESTALIH IZ KONVOJA PREKO VLAŠICA OD 21. AUGUSTA 1992.- dalje