26.juli 2003

Slike poslao Ekrem Dzamastagic - Australija

Postavljanjem spomen-ploce ispred bivšeg prijedorskog logora Keraterm Udruženje logoraša Prijedora i nevladine organizacije "Izvor" iz Sanskog Mosta i "Mostovi prijateljstva" iz Rizvanovica obilježili su jucer 11 godinastradanja nevino zatocenih i ubijenih u ovom logoru. Na spomen-ploci piše: "Na ovom mjestu je u maju 1992. uspostavljen logor smrti Keraterm, gdje je 300 ljudi bilo zatoceno, muceno ili ubijeno". Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija i Predrag Banovic, podsjetimo, priznali su pred Sudom u Den Haagu krivicu za zlocine pocinjene u ovom logoru.

Tri hiljade zatvorenika

Iako oznacen kao visokorizican, uz veliko obezbjedenje prijedorske policije i pripadnika SFOR-a skup je protekao bez ijednog incidenta, a nekoliko stotina preživjelih logoraša i porodica onih koji su stradali u logoru Keraterm odalo je dužnu pocast ubijenim i nestalim. Povremeno su se culi samo povici "oko za oko", "zub za zub, "ovo vam necemo nikada oprostiti".
Prema podacima kojima raspolaže Udruženje logoraša Prijedora, u Keratermu je od maja do avgusta 1992. godine bilo zatoceno oko tri hiljade Bošnjaka i Hrvata, najviše iz sela s lijeve obale Sane. Samo u noci sa 25. na 26. juli 1992. godine ubijeno je i u nepoznatom pravcu odvezeno blizu 200, dok ih je u logoru ukupno ubijeno više od tri stotine. Za vecinom njih još se traga.
- Gotovo svi svjedoci koji su bili zatoceni u logoru Keraterm izjavili su da su bili podvrgnuti fizickom i psihickom zlostavljanju, te da su vidjeli mucenja i ubistva - rekao je Sabahudin Garibovic, predsjednik Udruženja logoraša Prijedora.

Premlacivanje do smrti

Garibovic kaže da su zatvoreni u logoru Keraterm uglavom nocu premlacivani nasmrt, da su njihova tijela potom odvožena na obližnje smetljište, a odatle kamionima u nepoznatom pravcu.
U Keratermu je sina i muža izgubila i Safija Ramulic, koja danas živi u Sanskom Mostu. Ona još nije našla njihova tijela.
Iako najavljeni, skupu nisu prisustvovali predstavnici lokalne i entitetske vlasti te medunarodne zajednice.

Preživjeli iz "trojke"

Najteže je bilo svjedocenje preživjelih logoraša iz "trojke", jedne od prostorija logora u kojoj je samo u noci sa 25. na 26. juli stradalo oko dvije stotine ljudi.
Emsud Music iz Carakova, sela na lijevoj obali Sane, sa pretežno bošnjackim stanovništvom, kaže da su ih te noci zatvorili u sobu i da su u nju ubacili nervni plin koji je prouzrokovao tucu medu zatvorenima.
Prema njegovim rijecima, stražari su poceli pucati kroz vrata i prozore. Music ne zna koliko je to trajalo, ali ujutro su po bili svi mrtvi, pa i njegov sin.