07.juli.2005

Proteklog vikeda javnost Prijedora, a i šire, imala se priliku na više nacina upoznati sa djelicem dokazanih rezultata zlocina pocinjenih nad nesrbima u ovom gradu u proteklom ratu. U subotu je u Pozorištu Prijedor održana Konferencija ciji je cilj bio približavanje rada Tribunala zajenicama u BiH gdje su pocinjeni ratni zlocini, kazao je uoci pocetka moderator Konferencije Refik Hodžic i Šef službe za informisanje Suda BiH.

Slicne konferencije prethodno su održane u Brckom, Foci, Konjicu i Srebenici. Na svakoj od njih ljudi iz Tribunala, koji su direktno ucestvovali u predmetima vezano za ova geografska podrucja, iznosili su cinjenice utvrdene tokom istraga koje su proveli kao i predmete koji su se odnosili na zlocine pocinjene u ovim gradovima.

Nacelnik opštine Prijedor Marko Pavic bio je prisutan u uvodnom i završnom dijelu Konferencije. U prvom dijelu priznao je da je izrazio rezervu spram ovom Konferencijom. Tek nakon što su ga organizatori uspjeli ubijediti da ce ona doprinijeti sveukupnom poboljšanju medusobnog povjerenja, suživota i boljoj buducnosti Prijedorcana, Pavic je pristao da se ona i održi. Zanimljivo je da se ni prvi covjek Prijedora nije javno ogradio od prijedorskih zlocinaca niti ih je osudio. Sve je ovo ucinio generalno na nivou BIH. Gotovo sa ushicenjem je konstatovao da "hvala Bogu, kada je Prijedoru u pitanju, nije dokazan ratni zlocin genocida".

Ostaje pitanje ako ova i slicne Konferencije koje koje bi nužno trebale uslijediti u Prijedoru nisu jedan od nacina za uspostavu istinskog povjerenja i pomirenja medu Prijedorcanima, onda to samo može biti nemoguce "deletiranje" kompletne baze podataka kod žrtava. Sve diskusije u Prijedoru na temu zlocina i rata, rata koga usput receno ovdje nije ni bilo, još uvijek se završavaju u stilu; što je bilo bilo je, ne trebamo se okretati iza sebe, pred nama je zajednicka buducnost.

Progon na etnickoj osnovi, ubijanja, torture, nehumani uvjeti u kojima su držani nesrbi u logorima za šta je Haški tribunal osudio jedanest Prijedorskih Srba, najkraci je rezime onog što je ICTY uspio dokazati. Odredeni predmeti kada je Prijedor u pitanju nisu okoncani, podsjetio je Matias Hellman predstavnik Sekretarijata ICTY.

Ovdje nije završen proces protiv prijedorskog ratnog predsjednika Skupštine opštine i presjednika kriznog štaba Milomira Stakica koji je osuden na doživotnu robiju. Tužilaštvo ima namjeru dokazati Stakicu i optužnicu za pocinjeni genocid. U toku je i predmet za genocid pocinjen, izmedu ostalih gradova i, u Prijedoru protiv Radoslava Brdanina.

Narednog dana u Kozarcu je ispraceno 59 identifikovanih posmrtnih ostataka žrtava zlocina iz 1992. godine. Podsjecamo da je rijec o gradu u kome je ubijeno skoro 3.500 osoba od cega 123 djece, 228 žena, gradu u kome su postojali najzloglasniji koncentracioni logori nakon Drugog sjetskog rata, sa izvršenim gotovo stopostotnim etnickim cišcenjem uz uništenje kompletne pokretne i nepokretne imovina u vlasništvu Bošnjaka i Hrvata.

Pred sudom su utvrdene cinjenice van razumne sumnje ali ove cinjenice Srpski narod, barem kada je Prijedor u pitanju, još uvijek ne prihvata. Stoga nije jasno kako bez jasne ograde od zlocinaca, njihove javne osude i njihove identifikacije prijedorski Srbi koji za sebe tvrde da nemaju ratnu hipoteku a istovremeno imaju osjecaj krivice kolektivne odgovornosti imaju namjeru osloboditi se ove kolektivne krivice ?

hem.passagen.se/hambarine