1. Sorte šljive za proizvodne nasade
 

Čačanska ljepotica
Sazrijeva krajem srpnja i početka kolovoza, tj. u punom jeku turističke sezone. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači (Polystigma rubrum) i rđi (Puccinia pruni-spinosae). Nema utjecaja monilije pri normalnoj njezi. Tolerantna je prema virusu šarke šljive (Plum pox virus). Relativno dobro podnosi sušu. Cvijeta srednje rano. Rano prorodi- u drugo ili trećoj godini nakon sađenja. Rodo redovno i obilno.
Plod je srednje krupan (30 do 40g), loptastojajast s izdužnom brazdom. Plod sadrži 17% rastvorljive suhe tvari, 10,5% ukupnih šećera, 1,1% ukupnih kiselina, a pH vrijednost iznosi 3,4. Dobro podnosi transport.

Čačanska ljepotica

Peteljka je kratka. Pokožica je tamnoplava, čvrsta, pokrivena jasno izraženim maškom. Meso je zelenkastožuto, čvrsto, sočno sklatkonakiselo, aromatično i ukusno.
Koštica je srednje krupna i iako se odvaja od mesa (kalanka).
Čačanska ljepotica je jedna od najboljih stolnih sorti šljive u svojoj dobi sazrijevanja. Postiže visoku tržišnu vrijednost.

Stenli (Stanly)
Sazrijeva u drugoj polovici kolovoza.Tolerantan je prema virusu šarke (Plum pox virus). Relativno dobro podnosi sušu.
Cvijeta srednje rano. Osjetljiv je prema kasnoproljetnim mrazevima i zahlađenjima, naročito u fenofazi cvjetanja i oplodnje.
Pod je srednje krupan (36g) , obrnuto jajast, tamnoplave pokožice s bogatim maškom. Meso je zelenkastožuto, čvrsto, dosta sočno, slatkog okusa i osrednje kvalitete. Plod sadrži 10,3% ukupnih šećera i 1,3% ukupnih kiselina. Koštica je umjereno krupna i lako se odvaja od mesa.  Dobro podnosi transport. Plod se može koristiti za potrošnju u svježem stanju, sušenje, rakiju i druge oblike prerade.
Stenly rano prorodi, te obilno i redovito rodi.

Stanly

Stenly nije osjetljiv prema plamenjači (Polystigma rubrum) i rđi (Puccinia pruni-spinosae). Tijekom kišnih godina, naročito na kiselim tlima suše se grančice, cvjetova i plodova (Monilinia fructigena i M. Laxa). 

Čačanska rodna
 

Čačanska rodna - suha

 Čačanska rodna

Sazrijeva krajem kolovoza, tj. nekoliko dana poslije stenlija, a nekoliko dana prije bistrice.
Osjetljiva je dosta prema plamenjači, rđi i šarki. Relativno je otporna prema moniliniji (Monilinia fructigena i M. Laxa).
Cvijeta srednje rano,približno u isto vrijeme kad cvijeta i čačanska rana, čačanska ljepotica i stenly. Rano prorodi, te obilno i redovito rodi.lod je srednje krupan (28g), jajast. Pokožica je tanka, čvrsta, tamnoplava s izraženim maškom. Meso ploda je žuto, čvrsto sočno, slatkonakiselo, aromatično i kvalitetno. Plod sadrži 19,6% rastvorljive suhe tvari, 10,8% ukupnih šećera i 0,9% ukupnih kiselina. Koštica je sitna i gruba, dobro se kala.
Koristi se za različite namjene, a naročito je piogodna sušenje. Dobro podnosi transport.

Valjevka
Sazrijeva krajem kolovoza i početkom rujna, tj. dan dva prije bistrice. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači i rđi. List je osjetljiv prema virusu šarke, a plod je tolerantan. Relativno je otporna prema mrazevima i suši.Cvijeta srednje kasno, nešto poslije stenlija. Rano, redovito i obilno rodi.
Plod je srednje krupan (30g), ovalnog oblika , malo sužen ka peteljci. Pokožica je plava, čvrsta i prekriven obilnim maškom. Meso je žuto, čvrsto, sočno, slatkonakiselo i kvalitetno. Sadrži 20,5% rastvorljive suhe tvari, 1,1% ukupnih kiselina, a pH je 3,5. Koštica je srednje krupna, relativno glatka, te se relativno lako odvaja. Dobro podnosi transport.
Plod valjevke vrlo je pogodan za sušenje, ali i za druge namjene, kao i za upotreba u svježem stanju. Za 1 kg suhih šljiva potrebno oko 3,2 kg svježih. Suha šljiva valjevke je za oko 65% krupnija od od suhe šljive bistrice.

Valjevka

Bistrica (Požega, Mađarica)

Bistrica dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. U hladnjači može se čuvati i do mjesec dana. Osjetljiva je na plemenjaču i rđu, rogaču, štitastoj uši i prema šarki. Cvate kasno i eksplozivno. Za nekoliko sati, tijekom toplih dana, sredinom travnja, procvjetaju svi cvijetovi bistrice. Vegetacijskio razdoblje je relativno dugo. Dobro se prilagodila različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Najbolje rezultate postiže na gajnjačama i lakšim smonicama na sjevernim i sjevernoistočnim i istočnim položajima na brdsko-planinskim područjima (200-600 metara nadmorske visine).
                      Plod je sitan (17g), nepravilno jajolik, modroplave boje, i izraženo pokriven maškom. Plitka brazda pruža se uzduž ploda. Meso (mezokarp) je zlatnožute boje, čvrsto, sočno, slatkokiselkasto, aromatično, izvrsne kvalitete. Koštica je relativno sitna (650mg) i lako se odvaja od mesa (kalanka). Plod se može dugo održati na grani i dobro podnosi transport.
                   Koristi se za potrošnju u svježem stanju, sušenje, preradu u konzerve i rakiju.Pri podizanju nasada treba voditi računa o oprašivačima  i rodnosti odabranih selekcija bistrice, jer se može dogoditi da nasad ostane sterilan (bez ploda).

Italijanka (Italian Prune)

Dozrijeva u trećoj dekadi kolovoza i početkom rujna, 3-4 dana prije Bistrice. Nije osjetljiva prema plamenjači i rđi, a osjetljiva je prema virusu šarke. Cvate srednje kasno. Postiže dobre rezultate na strukturnim, umjereno vlažnim, plodnim tlima i na toplijim položajima. Dolazi u rod nešto kasnije 4.-5. godini nakon sadnje. Rodi redovno i umjereno, a u povoljnim tlima i obilno. Dosta je zahtjevna na vlagu u vrijeme zrijanja plodova.

 Italijanka

Plod je srednje krupan (30-35g), jajolik, malo asimetričan. Pokožica je tanka, tamnoplava s gustim svjetloplavim maškom. Po dužini ploda pruža se plitka brazda. Meso je svjetložuto, čvrsto, sočno, slatkokiselkasto i vrlo kvalitetno. Plod sadrži 10,4% ukupnih šećera, 0,9% ukupnih kiselina, a pH vrijednost je 3,4. Koštica je srednje krupna, izdužena s zaoštrenim rubovima. Lako se kala. Ralativno dobro podnosi transport.
Plod italijanke ima višestruku namjenu. Koristi se u svježem stanju, za sušenje, za prerađivačku industriju (konzerve) i preradu u rakiju. Izuzetno je pogodna za dobivanje suhe šljive.

Rut Gešteter (Ruth Gestteter)
               
                Dozrijeva krajem lipnja i početkom srpnja. Cvate rano, i ne može se oploditi vlastitim polenom. Dobri oprašivači su joj Aženka i Stenli. Osjetljiva je prema kasnoproljetnom mrazu.
                  Plod je srednje krupan (31g). Po obliku je okruglast. Kožica je ljubičastoplave boje, tanka i lako se odvaja od mesa. Meso je zelenobjelkasto, srednje čvrsto, sočno, osvježavajuće ugodna okusa. Koštica je sitna i lako se odvaja od mesa. Dobro podnosi transport.
                   Poželjno ju je uzgajati na toplijim, dobro osvijetljenim položalima i u blizini većih potrošačkih centara.

Kalifornijska plava (California Blue)
                    
                  Dozrijeva sredinom srpnja, oko 15 dana poslije Rut Gešteter. Osjetljiva je prema rđi, kasnoproljetnim mrazevima, prohladnom i kišovitom vremenu tijekom cvatnje. Dobro rodi na toplim položajima, plodnim tlima  i uz intenzivnu agrotehniku. Treba je ubirati nekoliko dana prije pune zrelosti jer plodovi otpadaju.
                   Plod je krupan do vrlo krupan (50-70g), okruglastog oblika. Pokožica je ljubičastoplava, pokrivena maškom. Tijekom kišnih godina plodovi budu nedovoljno obojeni, pa ostanu zelenkastoplavi. Meso je zelenkastožuto, srednje čvrsto, sočno, ugodno osvježavajućeg okusa. Koštica je sitna i lako se odvaja od mesa. Koristi se kao stolna šljiva ali i za preradu. Osrednje podnosi transport.
                   Kalifornijska plava je rana stolna šljiva, kalanka, od lokalnog značenja. U zadnje vrijeme djelomično ju potiskuje čačanska rana.

Vangenhajmova rana (Wangenheims Fruezwetsche)
                 
               Njemačka, stara, dobro poznata sorta. Dozrijeva oko sredine kolovoza. Samooplodna je. Stabla su srednje bujna rasta i široke krošnje. Nešto kasnije prorodi, ali potom redovito i obilno rađa. Dobri su joj oprašivači Rut Gešteter, Blufre i President.
                     Plod je relativno malen (23-25g), jajolika oblika s izraženom brazdom uzduž ploda. Kožica je tamnoplave do ljubičaste boje s dobro razvijenim maškom. Meso je žutozelene boje, čvrsto, sočno, slatkokiselkasta okusa, mirisavi i umjereno aromatično. Koštica je sitna, eliptična oblika, i lako se odvaja od mesa.
                      Sorta je otporna prema niskim temperaturama tijekom zimskog razdoblja. Relativno je otporna prema bolestima i štetnicima, osim prema plamenjači. Pogodna je više za brdsko-planinska područja.

2.  Sorte šljive od lokalnog značenja
 

Ana Špet (Anna Spaeth)
Dozrijeva u prvoj polovici rujna, tj. Oko 15 dana poslije Stenlija i nekoliko dana poslije Bistrice. Otporna je prema niskim temperaturama, kasnoproljetnim mrazevima i suši. Nije osjetljiva prema gljivičnim bolestima.  Plod je srednje krupan do krupan (26-48g), okruglastojajolik. Pokožica je tanka, čvrsta tamnoljubičasta, prekrivena maškom. Meso je žutozelenkasto, sočno, slatkokiselkasto i aromatično. Koštica je srednje krupna (1,4g). Lako se odvaja od mesa.
Plodovi su pogodni za potrošnju u svježem stanju i preradu (sušenje).

šljiva  Ana Špet

Čačanska rana
                     
                  Dozrijeva rano, početkom srpnja, 8 dana poslije Rut Gešteter. Osjetljiva je prema kasnoproljetnim mrazevima. Prorodi rano, te redovito i obilno rodi. Dobro ju oprašuju Čačansla ljepotica i Stenli. Rodi dobro na toplijim položajima. Zreli plodovi otpadaju.
                  Plod je srednje krupan do krupan (40-60g), izduženojajolik, ljubičastoplave do plave boje. Meso je žuto, čvrsto, sočno, slatko, vrlo ukusno. Koštica je krupna koja se lako odvaja od mesa (kalanka). Plod sadrži oko 15% rastvorljive suhe tvari, 9% ukupnih šećera, 1% ukupnih kiselina, a pH vrijednost 3,3. Dobro podnosi transport.
                      Čačanska rana je rana i rodna stolna šljiva, krupnih i kvalitetnih plodova. Na tržištu postiže relativno visoku cijenu.

Čačanska najbolja
             
                     Dozrijeva sredinom kolovoza, oko 7 dana prije Stenlija. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači i rđi, a relativno otporna prema moniliji. Tolerantna je prema šarki. Cvate srednje rano. Dobro je oprašuju Čačanska ljepatica i Čačanska rodna. Rodi obilno.
                   Plod je krupan do vrlo krupan (45-80g), okruglastojajolik. Pokožica je tamnoplave boje s izraženim maškom. Meso je žuto, vrlo čvrsto, sočno, slatkokiselkasto, vrlo ukusno. Plod sadrži oko17% rastvorljive suhe tvari, 10,5% šećera, 0,8% ukupnih kiselina, a pH vrijednost 3,4. Koštica je dosta krupna (1,8g) i lako se odvaja od mesa (kalanka). Zreli plod se može održati 2-3 tjedna, a da pri tome ne izgubi na kvaliteti. Dobro podnosi transport.
                    Čačanska najbolja je dobra stolna sorta domaće šljive. Može se koristiti za zamrzavanje i preradu. Ubraja se u grupu sorata od lokalnog značenja.

Aženka (French Prune)
                     
                  Dozrijeva u trećoj dekadi kolovoza. Berba se obavlja u 2-3 prohoda. Relativno je otporna prema bolestima. Cvate srednje kasno. Osjetljiva je prema zimskim i kasnoproljetnim mrazevima. Bolje rezultate postiže u toplijim područjima, na plodnim tlima uz intenzivnu agrotehniku. Rodi umjereno i redovito. Plodovi ne otpadaju sa stabla ni poslije zrenja.
                    Plod je srednje krupan (22-30g), blagojajolik. Pokožica je ljubičastoplava s izraženim maškom. Meso je žuto, čvrsto, sočno, slatko, blago aromatično. Koštica se malo teže odvaja od mesa (polukalanka). Plod je pogodan za upotrebu u svježem stanju i različite oblike prerade, a naročito za sušenje.

Krupni zeleni ringlo (Green Gage)
                     
                  Dozrijeva krajem kolovoza i rujna. Umjereno je osjetljiva na niske temperature tijekom zime a otporna prema kasnoproljetnim mrazevima. Umjereno je osjetljiva na moniliju. Na toplim položajima, plodnim i umjereno vlažnim tlima i uz intenzivnu agrotehniku postiže najbolje rezultate. Urod je po godinama dosta nestabilan. Plodovi neravnomjerno sazrijevaju.
                   Plod je srednje krupan (35g), okruglast, s dubokom i širokom brazdom. Pokožica je zelena do zeleno žuta na hladnijim položajima, a žutozelena do žuta na toplim i dobro osunčanim položajima. Meso je zelenožuto, čvrsto, sočno, slatko do slatkokiselkasto, aromatično i kvalitetno. U zapadnoj Europi i SAD-u desertna kvaliteta njegovog ploda je na visokoj cijeni. Koštica je srednje krupna i lako se odvaja od mesa.
                Krupni zeleni ringlo je prvenstveno stolna sorta, ali se koristi i za preradu, naročito u kompot.

Santa Rosa
(kinesko - japanska sorta)

Hanita

1. Ruth Gestetter

2. Herman

3. Jalomita

4. Čačanska rana

5. Czernowitzer

6. St. Hubertus

7. Ersinger

8. Buehler

9. Ontariopflaume

10. Opal

11. Pitestean

12. Carpatin

13. Čačanska ljepotica

14. Centenar

15. Chrudimer

16. Hanita

17. Čačanska najbolja

18. Valor

19. Stanley

20. Kirkes Pflaume

21. Sultan

22. Valjevka

23. President

24. Anna Spaeth

Samokretni tresać za višinju i šljivu

Uzgoj
 

Šljiva i zdravlje
 

Prehrambena vrijednos

U 100 grama šljive je sadržano

Jeste li znali ?
 

- da šljiva potjece prijeklom s podrucja Kaspijskog jezera. 

- da je 80-tih godina bivša Jugoslavija bila najveci proizvodac šljiva u svijetu, a udjel Hrvatske u toj proizvodnji bio je oko 10%.

- da su danas najveci proivodaci šljive u svijetu: Kina, Rumunjska, SAD, zemlje bivše Jugoslavije (Srbija preko 70%), Njemacka, Madarska, Bugarska, Francuska, Italija, i dr.

- da se od ukupne kolicina šljiva oko 50% konzumira u svježem stanju, 18-20% se suši, 20-30% se preraduje u konzerve, a svega 1-3% se smrzava. .

- da je u razdoblju izmedu 1986-1990. godine pršlog stoljeca vodecu ulogu u uzgoju šljive postao tadašnji SSSR.

- da zbog svoje ne prehrambene nego i ljekovite vrijednosti vrlo korisna za zdravlje ljudi.

- da voda sadržana u plodu šljive uspješno ublažava žed u ljetnim mjesecima, a jednostavni šeceri koriste kao energetski izvor.

- da celuloza sadržana u plodu šljive pozitivno djeluje na probavu, a pektini preventivno djeluju kao zaštita od bolesti krvotoka (arteroskleroze) i infarkta.

- da brojni minerali i organske kiseline reguliraju pH krvi.

- da šljiva iznimno bogata kalijum što znacajno utjece na smanjenje krvnog tlaka.

- da vitamini, enzimi i biljni hormoni imaju znacajnu zaštitnu, dijetetsku i terapeutsku vrijednost.

- da antocijanini uspješno mogu covjecji organizam od radioaktivnog zracenja.

- da su svježa (za konzum) i suha šljiva kao i rakija šljivovica najpoznatiji proizvodi.

- da je rakija šljivovica nacionalno pice u Slavoniji bez koje se nije moglo ni zamisliti nijedno seosko domacinstvo. S njom se docekuju i otpremaju gosti, sastavni je dio svakog slavlja, njome se izražava radost ali i tuga.

- da šljiva kao vocna vrsta pozitivno djeluje na klimu u podrucjima u kojima se uzgaja, te procišcava zrak oslobadanjem kisika u procesu fotosinteze